LEPOTA I TRADICIJA SRPSKE NARODNE NOŠNJE - Ćuprija.net
34751
post-template-default,single,single-post,postid-34751,single-format-standard,bridge-core-2.1.1,ajax_fade,page_not_loaded,,paspartu_enabled,overlapping_content,qode-child-theme-ver-1.0.0,qode-theme-ver-19.8,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.1,vc_responsive
 

LEPOTA I TRADICIJA SRPSKE NARODNE NOŠNJE

LEPOTA I TRADICIJA SRPSKE NARODNE NOŠNJE

Čitaj mi
“ČITAJ MI!

Srpska narodna nošnja zauzima posebno mesto u tradiciji i kulturi našeg naroda. Prepoznatljiva po svom koloritu i ornamentici, narodna nošnja oslikavala je područje iz kog potiče i poreklo onoga ko je nosi.

Nekada je izrada narodne nošnje bila uobičajena za svaku porodicu. To je bila odeća za sabore, slavlja, svadbe i svakodnevnu upotrebu, jer su pojedini komadi narodne nošnje, poput tkanice, suknje i pantalona, bili u svakodnevnoj upotrebi.

Muška nošnja često uključuje pantalone ili široke pantalone, prsluk, košulju. Muške pantalone su obično tamne boje, a košulje bele i ukrašene vezom ili šarama koje odražavaju tradicionalne motive. Takođe, nošenje tradicionalnog šešira, kao što je šajkača, često je deo muške nošnje. Ženska nošnja je obično bogato ukrašena i puna šarenih detalja. Suknja, košulja, prsluk i kecelja su osnovni delovi ženske nošnje. Suknje su često dugačke i široke, ukrašene šarama, vezom i aplikacijama. Košulje su često bele ili svetle boje, ukrašene rukavima i vezenim detaljima. Žene takođe nose tradicionalne marame ili fote, koje su ukrašene vezom i nose se preko glave.

Različiti regioni Srbije imaju svoje specifične stilove nošnje. Na primer, Šumadija je poznata po bogato ukrašenoj ženskoj nošnji sa izvezenim motivima biljaka i cveća. Na jugu Srbije, u okolini Leskovca, ženska nošnja se često izrađuje od tkanine tamnih boja, sa složenim geometrijskim šarama.

Izradom narodnih nošnji danas se bave pretežno članice nekog od Etno udruženja, vredne vezilje i tkalje. Srebra Stanisavljević iz Rakitova, pored toga što se već decenijama bavi tkanjem, bavi se i izradom narodnih nošnji. Kaže da je izradom nošnji počela da se bavi iz ljubavi, kako bi očuvala narodnu tradiciju, a posebno je ponosna što u svojoj kolekciji ima delove kosovske narodne nošnje, odakle i vodi poreklo.

– Kosovska narodna nošnja razlikuje se od šumadijske, naročito su zahtevne za izradu ženske kecelje. Ja sam se i udala u narodnoj nošnji i sam je izradila. Ovi komadi puni su kolorita, i preciznih ornamenata a mnogi od simbola koji su izatkani ili izvezeni, imaju jaku simboliku, kaže Srebra.

Za izradu narodnih nošnji koristi prirodne materijale, kakvi su se i nekada koristili. Uglavnom pliš, staro sukneno platno i vunu, od koje plete čarape.

– Srpska narodna nošnja prepoznatljiva je ne samo kod nas, nego i svuda u svetu. Najviše mi se dopadaju kecelje, vezene čarape ali i košulje, sa bogatim vezom i ukrasima, u čiju je izradu utkan trud, strpljenje i veština vezilja.

Najveću potražnju za ovim komadima odeće imaju Kulturno umetnička društva ali sve više je mladih ljudi, koji žele da u najvažnijim momentima svog života, poput venčanja i krštenja, budu odeveni u narodnu nošnju svog kraja. Bez obzira koliko su daleko od svog doma.

– Nema lepše slike nego kad roditelji svojoj deci za proslavu prvog rođendana obuju opančiće, obuku nošnju i stave šajkačicu na glavu. Imala smo mnogo kupaca iz zapadne Evrope, ali naša nošnja neretko preleti i okean, pa su tako vezeni peškiri stigli i do Australije, kaže Srebra Stanisavljević.