
12 May OBELEŽEN MEĐUNARODNI DAN PODIZANJA SVESTI O HRONIČNIM NEUROLOŠKIM I IMUNOLOŠKIM OBOLENJIMA
Za razliku od svakodnevnog, prolaznog umora postoji i umor koji je registrovan kao bolest i od koga boluje nekoliko miliona ljudi u Evropi i svetu. Nastaje kao posledica preležanih infekcija a izazivaju ga različiti virusi. Sindrom hroničnog umora aktuelizovan je epidemijom korona virusa i u tom slučaju naziva se postkovid ili produženi kovid. 12. maj je Dan hroničnog umora i služi kao podsetnik na bolest koju mnogi ne prepoznaju, a koja u nekim slučajevima vodi i u invaliditet.
“Sindrom hroničnog umora je multisistemsko oboljenje koje koje napada autonomni nervni sistem, srce i mozak a glavni i osnovni sindrom je umorkoji ne prolazi posle prospavane noći i on traje duže od 6 meseci“, kaže Ina Ignjatović predsednica udruženja za obolele od hroničnog umora i dodaje da je za lečenje ove bolesti važna pravovremena dijagnoza, ali zbog “širokog spektra simptoma, često se dešava da bolest ne bude na vreme prepoznata i nekada prođe i godina dok lekari ne utvrde pravu dijagnozu i otpočnu lečenje.
Od sindroma hroničnog umora, bolesti koju karakteriše dugotrajan umor, bolovi u mišićima, letargija, nedostatak energije za najobičnije aktivnosti, nesanica, apatija poslednjih godina pati sve više ljudi u svetu.
Udruženje obolelih od sindroma hroničnog umora u Ćupriji broji više od 50 članova, a Međunarodni dan podizanja svesti o hroničnim neurološkim i imunološkim obolenjima treću godinu za redom obeležava se sa srodnim udruženjima iz Slovenije i Hrvatske slanjem zajedničke poruke: “Glava hoće, telo neće. Svi ujedinjeni, svi povezani savladavamo stigmu bolesti ruku pod ruku”.
